ovo je moj grad

Poglej prejšnjo temo Poglej naslednjo temo Go down

ovo je moj grad

Objavlja  amrich on Ned Jul 13, 2008 9:20 pm

to temo sem odprla z namenom da bi vsak na kratko predstavil svoj kraj od koder prihaja ( Bosna i Hercegovina) in povedal par zanimivosti o tem kraju.

evo bom jst vm na brzaka mal predstavla svoj BIHAĆ


Bihaćka općina smještena je na sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine. Njena površina iznosi 689 kvadratnih kilometara. S bosanske strane graniči sa općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, a sa hrvatske općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj. Reljef bihaćke općine je raznolik. Čine ga najvećim djelom polja, brežuljci i srednjoplaninska zemljišta. Prosječna nadmorska visina je 231 metar. Veći dio bihaćke općine bogat je vodom: izvorima, potocima i rijekama. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na općinskom prostoru iznosi 80 kilometara.
Ako tražite aktivan odmor Bihać će vam pružiti najviše. Za ovakav turizam Bihać i Una jedinstven su izazov. Ovaj ambijent vode, zraka i planinskih uzvišenja svakom turistu ispunit će sve njegove želje. Voda vam nudi nezaboravan rafting ili vožnju kajakom po slapovima. Ako ste poklonik ribolova Una i Klokot pravi su raj uz bogatstvo i raznovrsnost ribljeg fonda. U našim izuzetno čistim rijekama svaki turista pronaći će zadovoljstvo u plivanju. Niti ronioci neće ostati uskraćeni. Nasuprot vodi zrak vam također pruža avanturu. Zračni lift podignut će ozbiljnije poklonike jedriličarstva na visine rekorda, dok manje zahtjevni zadovoljit će svoje adrenalinske potrebe i pano-ramskim letovima u malim sportskim avionima. Zračni prostor iznad Bihaća prošaran je padobranima, paraglajderima i zmajevima s motorom. Planinski masivi Plješevice i Grmeča jednostavno vas zovu da se okušate u lovu na krupnu divljač. Ove planine bogate su srnama, divljim svinjama, medvjedima, vukovima, lisicama... Tu su nastanjeni i faza ni i tetrijebi. Sve je upravo tako da bi se vi osjećali na svom terenu. Dođite jer se nećete razočarati.

Ipak, ako se niste pronašli u svemu pobrojanom, dođite u Bihać jer on vam može pružiti duge šetnje uz rijeku Unu, odlazak na prekrasna izletišta, vožnju biciklom ili jahanje. Bihać i Una pružit će vam još nešto više, beskrajnu ljepotu zbog koje ćete dolaziti opet.
Voda: rafting, kajak, kanu, ribolov, ronjenje, termalni centar. Zrak: padobranstvo, jedriličarstvo, paraglajderi, motorno letenje. Planinski masivi: lov, izleti.


I šta mlade najviše zanima so žurke.Evo mali sznam diskoteka i lokala

Kafe Bihac ,, Meno Diplomac , Gradska pivnica , Santos ,Planet Hollywood , Time Intima ,Flash Art , ITD , Blues, Americki kutak , Bondeno ,Macao, Kino Una , Mescalito ,River , Gradska kafana Paviljon ,Caffe RB, Adijan ,Charlie ,Pogy smalls AMAI ,Bistro ,Dvorana "Luke" ,Albatros ,35,8, Jet set, Evropa , White Horse, Alhambra ,Kafe Mladost ,Kafe Raj, Sunce ,Dom Armije - Bihać , Klub Bukowski ,Tiha Dolina , Skorpion,, Restoran Cavkunović, Restoran SUNCE , Faraon ,Caffe bar Drakar, Caffe bar Tomato ,Madonna, Tasun ,Clio ,BORIK , KRAJINA, Caffe bar "Mond" , Nec Žute dunje ,Okus meda , MARSHALL ,Vienna , caffe bar SANEL, caffe bar " LIJA" , gold Dallas Brazilija Valentino "HARI" Mister No Bik Restoran "Gurman" Ambasada Sky Pit Stop Samba Dva Goluba Caffe Clio Iggy Royal Casino Tricia Caffe Bar "Podmornica" Caffe Club "PuB" Marlboro Ismar ICE (Hamdas) Demokratski Centar "Nove Nade" "Ice" Multiplex Kino Una Belvadere Pravni fakultet Bihac Kod Lale ENT5 Nevada Havana Club "Izbah" Centar Pizzeria-Restoran "U Vocarskoj" "Belvedere" Garage Žer@ ČARDAK Bonaca MBUE Atelje Restoran Slap Pizzeria Tale Restoran Hotel Park Verona Hako Marshal Calypso Tale Una Aqua Rafting and Relaxing Centre Alhambra BAZENI BLUE Pizzeria Bella "Mikasa" Motel ADA-S Avlija Planinarski dom "Pljesevica" ILMA Rio Mare Una riversplash Kostelski buk Caffe Pizzerija Capitano caffe kod senada Stadion NK Jedinstva "Sofra" Stadion "Podno Borića" Bihać GRADSKI TRG Bihac OZ Mostic na Gradskoj otoci HARD ROCK Pizzeria Aldino "10"



aja pa nanovo bazene gradee a valjda bi trebali biti još malo otvoriti

bujrum neče te se kajatii

i dvije stvari što nesmjete propustiti je kupanje u ledenoj uni ispod bihačkog mosta i una- regata
avatar
amrich
Ljiljan
Ljiljan

Število prispevkov : 952
Age : 27
Location : preko puta komšiluka
Registration date : 05/06/2008

Poglej uporabnikov profil

Nazaj na vrh Go down

BOSANSKA KRUPA

Objavlja  nijazz on Ned Jul 13, 2008 9:30 pm

Bosanska Krupa je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m u proširenom dijelu rijeke Une. Općina Bosanska Krupa graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi, te Dvor u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una, jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Evropom.

Općina pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
,

Stanovništvo [uredi]

Izgled Bosanske Krupe 1890. Glavni članak: Demografija Bosanske Krupe

Glavni članak: Spisak naseljenih mjesta u Bosanskoj Krupi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, najveći dio općine Bosanska Krupa je ušao u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovići, Osredak i dijelovi naseljenih mjesta: Arapuša, Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Otoka, Srednji Bušević i Srednji Dubovik. Od ovih naselja formirana je općina Krupa na Uni.


Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanska Krupa, popis 1991. [uredi]
ukupno: 58.320

Bošnjaci - 43.104 (73,90%)
Srbi - 13.841 (23,73%)
Hrvati - 139 (0,23%)
Jugoslaveni - 708 (1,21%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 528 (0,93%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosanska Krupa, popis 1991. [uredi]
ukupno: 14.416

Bošnjaci - 9.519 (66,03%)
Srbi - 4.044 (28,05%)
Hrvati - 102 (0,70%)
Jugoslaveni - 551 (3,82%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 200 (1,40%)

Mjesne zajednice, 1991. [uredi]
Po popisu iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa je imala 48 naseljenih mjesta , raspoređenih u 31 mjesnoj zajednici:


Gradske mjesne zajednice [uredi]
MZ Krupa - centar,
MZ Krupa II (Perna)
MZ "27. Juli"
MZ Podvran
obuhvataju naseljena mjesta: Bosanska Krupa, Drenova Glavica i Perna.


Seoske mjesne zajednice [uredi]
MZ Arapuša - obuhvata naseljeno mjesto Arapuša
MZ Bušević - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Bušević i Srednji Bušević
MZ Donji Dubovik - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dubovik i Mali Dubovik
MZ Donji Petrovići - obuhvata naseljena mjesta: Donji Petrovići i Osredak
MZ Gornji Petrovići - obuhvata naseljeno mjesto Gornji Petrovići
MZ Hašani - obuhvata naseljeno mjesto Hašani
MZ Ivanjska - obuhvata naseljena mjesta: Banjani, Glavica i Ivanjska
MZ Jasenica - obuhvata naseljena mjesta: Benakovac, Gorinja, Jasenica, Velika Jasenica, Vojevac i Zalin
MZ Jezerski - obuhvata naseljeno mjesto Jezerski
MZ Ljusina - obuhvata naseljeno mjesto Ljusina
MZ Mahmić Selo - obuhvata naseljeno mjesto Mahmić Selo
MZ Ostrožnica - obuhvata naseljena mjesta: Mali Badić i Ostrožnica
MZ Otoka - obuhvata naseljena mjesta: Baštra, Otoka i Voloder
MZ Pištaline - obuhvata naseljeno mjesto Pištaline
MZ Potkalinje - obuhvata naseljeno mjesto Potkalinje
MZ Pučenik - obuhvata naseljeno mjesto Pučenik
MZ Srednji Dubovik - obuhvata naseljena mjesta: Srednji Dubovik i Veliki Dubovik
MZ Suvaja - obuhvata naseljena mjesta: Donja Suvaja, Gornja Suvaja i Gudavac
MZ Veliki Badić - obuhvata naseljeno mjesto Veliki Badić
MZ Veliki Radić - obuhvata naseljena mjesta: Mali Radić i Veliki Radić
MZ Vranjska - obuhvata naseljeno mjesto Vranjska

Historija [uredi]

Pravoslavna crkva u Bosanskoj KrupiIme Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi "krupa" koja ima više značenja. Riječ krupa se sačuvala u imenu vrste atmosferskih padavina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, međutim jedno od najviše spominjanih značenja za naziv krupa jeste da je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u sadašnjoj Krupi. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog ostrva, ade.


Predhistorija [uredi]
O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u predhistorijsko doba svjedoče lokaliteti zvani gradine, a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopani su na Kekića glavici pored Zalina, na Oblali kod Malog Radića i na gradini pored sela Suvaja. Područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili 35. godine prije nove ere. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono što je otkriveno na mjestu Gromila u selu Ljusina kod Krupe. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada i razni predmeti. Mnogobrojni otkopani grobovi rimskih vojnika u kojima su pored ljudskih kostiju nađeni rimski novac, jedna sablja i drugi predmeti, govore o prisustvu starih rimljana na ovom područjima. U periodu rimske vlasti područje oko srednje Une pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji. Nakon podjele Rimskog carstva 395. godine na Istočno i Zapadno, Pounje je ušlo u sastav Zapadnog rimskog carstva. Ne postoje nikakvi pouzdani podaci o zbivanjima na ovim prostorima u vrijeme Zapadnog rimskog carstva. Poznato je samo da su u 5., 6., i 7. vijeku u pounske krajeve prodirali Goti i širila se vlast Bizantije da bi na kraju doselili Avari i slavensko stanovništvo. Od naseljenog podrucja nastala su sela.


Srednji i Novi Vijek [uredi]

Grafika Bosanske KrupeU srednjem vijeku područje današnje krupske općine pripadalo je hrvatskoj kraljevini i austro-hrvatskoj državi. U 10. vijeku ulazilo je u sastav prostrane hrvatske župe zvane Pset. U 13. vijeku gubi se ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za tvrđavu u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po legendi ovu tvrđavu sazidala je djevojka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su već u 13. vijeku feudalci Babonići. Od 1410. do 1429. godine Krupa je kraljevski grad kojim su upravljali kaštelani u ime austro-hrvatskog kralja. Nakon tog perioda Krupa je darovana feudalcu Fridrihu Celjskom da bi je 1456. godine prisvojio feudalac Martin Frankopan. Od 1463. do 1490. godine Krupa je ponovo u posjedu kralja i njom upravljaju senjski kapetani. Od 1490. godine vlasnik grada je Ivan Korvin. Nakon toga Krupa po treći put postaje kraljevski grad, da bi uskoro došla u ruke bana Ivana Karlovića. Od 1531. godine do pada pod Tursku vlast Krupa je bila vlasništvo knezova Zrinjski. 1565. godine je Kara-Mustafa paša Sokolović 23. juna zauzeo krupsku tvrađavu i od tada je Krupa pod Osmanskom vlašću sve do 1878. kada vladavinu u cijeloj Bosni preuzima Austo-ugarska monarhija. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matija Bakić, koji se utopio na utoci Krušnice u Unu. Dok se vodila presudna bitka na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznička stanica nalazila se utaborena desetak dana austrijska vojska, sastavljena većinom od Slavena, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim Krupljanima. Jedna grupa od osamdesetak Slavena je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Prema službenom Austo-ugarskom popisu Krupa je 1885. godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon završetka prvog svjetskog rata i sloma Austo-ugarske Krupa je u sastavu Kraljevine SHS a Zatim Jugoslavije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Bosanska Krupa se nalazila u sastavu SFRJ.


Agresija na BiH [uredi]

Bosanska Krupa nakon rata 1991.21. aprila 1992. godine srpski dobrovoljci iz okolnih sela uz pomoć bivše JNA napali su Bosansku Krupu i zauzeli pola grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe. Agresor je protjerao svo muslimansko stanovništvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za Muslimane. Opljačkan, popaljen i porušen grad, agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i Bosanskokrupske 511 Slavne Brdske Brigade. Od tog datuma Bosanska Krupa se nalazi u sastavu Bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH u Unsko sanskom kantonu.


Geografija [uredi]

Bosanska Krupa 2004. godineOpćina Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine zauzimala prostor od 778 km². U toku proteklog rata došlo je do otcjepljenja općina Bužim i Krupa na Uni, kojima granicu čini rijeka Una, tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km². Prema popisu stanovnika iz 1991. općina Bosanska Krupa imala je 58.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi 32.465 stanovnika. Sâm grad Bosanska Krupa danas ima oko 15.400 stanovnika.


Geografski položaj [uredi]
Općina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi i Dvor u Republici Hrvatskoj. Međunarodna, a ujedno i najveća rijeka kantona, Una, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Također, putnim komunikacijama općina je povezana sa Zapadnom i Južnom Evropom. Bosanska Krupa se teritorijalno smjestila u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une.


aluvijalno-karbonatna tla na pjescima i ilovačama (čine tlo u dnu proširenog dijela kotline uz obale Une, uglavnom se nalaze pod oranicama i kukuruzom),
aluvijalno-deluvijalno-bikarbonatna tla (matični supstrat ovog tla je nanos ili pjeskovito-ilovasti sediment, ovo tlo je pod oranicama i livada

Putevi [uredi]
Područje općine je povezano sa susjednim općinama mrežom magistralnih asfaltnih cesta. Ukupna dužina cesta na području općine Bosanska Krupa iznosi 150 km od čega je 100 km asfaltnih. Osnovna cestovna komunikacija je magistralni put M-14 koji je žila kucavica drumskog saobraćaja Unsko-sanskog kantona. Općinom Bosanska Krupa prolaze i regionalni putevi:

Bosanska Krupa - Sanski Most
Bosanska Otoka - Bužim - V. Kladuša
Ljusina - Pištaline - Cazin
avatar
nijazz
Stari folkoraš
Stari folkoraš

Število prispevkov : 355
Age : 28
Location : da mi uletis u kuću,pisi propalo da ti moram poslje kafu kuhati
Registration date : 27/06/2008

Poglej uporabnikov profil

Nazaj na vrh Go down

BOSANSKI NOVI

Objavlja  :.:.: Bekrija :.:.: on Pon Jul 14, 2008 10:28 pm





Bosanski Novi je smješten na ušću rijeke Sane u Unu, na važnoj raskrsnici puteva iz Panonske nizije prema planinsko-kotlinskoj oblasti Dinarskog planinskog sistema. Leži na samom 45° sjeverne geografske širine, na nadmorskoj visini od 122 metra. Grad je smješten na desnoj obali Une i na obje strane rijeke Sane, bolje rečeno na dvije geomorfološke cjeline: u aluvijalnim dolinama Une i Sane i brežuljkastim padinama Grmeča i Kozare.

Bosanski Novi je bio najveća raskrsnica cestovnog i željezničkog saobraćaja u Pounju u bivšoj Jugoslaviji. Radi svog geostrateškog značaja područje je bilo naseljavano od prethistorije do danas. Ovdje su se stalno ukrštali interesi velikih sila, pa je grad bio uvijek u graničnom prostoru, od nastanka do danas. Prvo je bio na granici srednjovjekovne Bosne i Ugarske, kasnije Osmanskog i Austro-Ugarskog carstva, a danas na granici Bosne i Hercegovine prema Republici Hrvatskoj.

Površina urbanog područja grada iznosi 13,31 km², a ukupna površina katastarske općine 26,5 km². Na sjevepozapadu, graniči tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhača, Hozići, Donji Agići (Čelopek), Gornji Agići, Japra i Blagaj Rijeka, a na sjeveru sa selima Poljavnice i Mazić.


Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Bosanski Novi imala je 41.665 stanovnika, raspoređenih u 60 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Bosanski Novi, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Novi Grad.

Tokom Rata u BiH, iz sastava općine Bosanski Novi izdvojeno je područje od kojeg je formirana općina Bosanska Kostajnica, sa 12 naseljenih mjesta: Bosanska Kostajnica, Gornja Slabinja, Grdanovac, Gumnjani, Kalenderi, Mrakodol, Mraovo Polje, Petrinja, Pobrđani, Podoška, Tavija i Zovik.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanski Novi, popis 1991.
Ukupno: 41.665
Srbi - 25.101 (60,24%)
Bošnjaci - 14.040 (33,69%)
Hrvati - 403 (0,96%)
Jugoslaveni - 1.557 (3,73%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 564 (1,38%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosanski Novi, popis 1991.
Ukupno: 13.588
Bošnjaci - 6.831 (50,27%)
Srbi - 5.121 (37,68%)
Hrvati - 187 (1,37%)
Jugoslaveni - 1.117 (8,22%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 332 (2,46%)


Najpoznatiji Novljanin (osim mene):
Mustafa Nadarević, poznati glumac, proveo djetinjstvo u Bosanskom Novom - živi u Zagrebu -> Izet iz Lud, zbunjen, normalan! Very Happy

_________________
Ljep je zivot ko zna da ga zivi!
avatar
:.:.: Bekrija :.:.:
HADŽIJA
HADŽIJA

Število prispevkov : 494
Age : 30
Location : Ispod sljive na sred njive
Registration date : 02/06/2008

Poglej uporabnikov profil http://www.bekrija.net.fakat_valja.com

Nazaj na vrh Go down

Re: ovo je moj grad

Objavlja  Ludacha on Tor Jul 15, 2008 5:48 pm

Na krajnjem sjeverozapadu Unsko-sanskog kantona u dijelu porjecja Gline, Korane i Une nalazi se brezuljkasti predio tzv. Visoke krajine ili Cazinske krajine, gdje se smjestio grad Cazin. Povrsina opcine iznosi 381 km2, a broj stanovnika prema popisu iz 1991. godine iznosi 63406, te predstavlja najgusce naseljeno podrucje Unsko-sanskog kantona. Vecinu stanovnika cazinske opcine cine Bosnjaci muslimani, cak 97,6 %. Na komunikacijski pravac unske doline (unska pruga i cesta), naslanjaju se putni pravci iz Cazina i povezuju ga sa Bihacem i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, a putnim pravcem preko Velike Kladuse.
Cazin se nalazi na 376 m nadmorske visine, sa umjereno kontinentalnom klimom.
Najvisi vrh u kraju je Mala Gomila od 797 m.Cazinsko podrucje je naseljeno jos od paleolita o cemu nam vijest nosi slucajni nalaz kamene kalupaste sjekire sa lokaliteta Stare Govedarnice u samom Cazinu.

U samom centru grada, na jednoj uzvisini jos su uvijek vidljivi ostaci starog grada Cazina. U to vrijeme Cazin je sa svojim podgradjem pripadao Kninskoj biskupiji. Za biskupiju je postao posebno vazan nakon pada Knina pod osmansku vlast 1522. godine. Od tada su, gotovo 50 godina, kninski biskupi boravili u Cazinu i odatle upravljali ostatkom biskupije.

Znacajno graditeljsko nasljedje na ovom prostoru predstavlja stambena arhitektura, koja se najbolje ocuvala upravo na podrucju Cazina. Tipican primjer ove arhitekture predstavlja Cardak ili "kula", porodicna kuca Pozderac, zatim "mali cardak" kuca porodice Alagic. Savremena izgradnja ne prati tradicionalnu, pa se vizure grada mjenjaju. Danas ih upotpunjuju zgrade moderne arhitektonike. U toku agresije na BiH od 92-95. godine mnogi objekti u Cazinu su u dobroj mjeri devastirani a neki su i unisteni.

_________________
....a tebe voli tvoja Ludacha....
avatar
Ludacha
Moderator
Moderator

Število prispevkov : 786
Age : 32
Registration date : 05/06/2008

Poglej uporabnikov profil

Nazaj na vrh Go down

Re: ovo je moj grad

Objavlja  ::M-e-d-y:: on Čet Jul 17, 2008 7:18 pm

Opcina Sanski Most se nalazi u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u ravnici okruzenoj planinama medju kojima je i jedna od vecih planina u BiH - Grmec (1605 n/m Crni Vrh) koji se proteze 70 km sredinom Bosanske Krajine, i u dolini rijeka Sane, Zdene, Blihe i drugih. Sva ukupna okolina Sanskog Mosta naziva se jos i sanska dolina. Kako je Federacija Bosne i Hercegovine trenutno podijeljena na kantone, Sanski Most je smjesten u Unsko-Sanskom kantonu. Sanski Most - grad cvijeca i prirodne ljepote lezi na devet rijeka od kojih je najveca i najduza rijeka Sana po kojoj i sam grad nosi ime.

Uistinu, podrucje Sanskog Mosta je bogato vodotokovima, mineralnim vodama i kraskim vrelima. Banja Ilidza, nedaleko od Sanskog Mosta, poznato je ljeciliste termalne vode. Sa temperaturom koja dostize 32 stepena koristi se u lijecenju raznih stomacnih oboljenja,a pogodna je i za rekreaciju (res je ful dobr tamo i moji roditelji idu na kupanje). Banjski lokalitet sadrzi dva manja bazena sa mineralnom vodom, restoran i poluolimpijski bazen sa tusevima. U skorije vrijeme Banja Ilidza ce prerasti u zdravstveno - rekreativni centar Sanska Ilidza, sa pratecim objektima, koji ce zadovoljiti potrebe turista ali i pacijenata. Govoreci o vodenom bogatstvu Sanskog Mosta, nemoguce je izostaviti u Evropi jedinstvene vodopade na rijeci Blihi, visoke 72 metra. Po visini i zestini udara pruzaju nesvakidasnji i caroban prizor za sva cula.

Od predhistorijskih lokaliteta, najznacajniji su Hrustovacka(ja sam iz hrustova ) i Dabarska pecina. Pecina Hrustovaca jedina je istrazena i dokazano je da raspolaze sa izvanrednim nalazima keramickog materijala, koji je svrstava u vucedolsku kulturu. Od graditeljskog naslijedja znacajno je pomenuti Hamza begovu dzamiju, izgradjenu 1557 godine i kamengradsku musalu. Prema predanjima musala je sagradjena na mjestu gdje je Mehmed Fatih klanjao prvi namaz odmah po osvajanju Kamengrada 1463 godine. Sem uobicajenih usluga nocenja i ishrane, hotel Sanus u Sanskom Mostu, svojim gostima nudi niz sportskih i ostalih rekreativnih sadrzaja.

Opcenito priroda je bogato obdarila ovaj kraj, pogodan za uzivanje u strastvenom ribolovu, lovu i dugim osvjezavajucim setnjama. U Sanskom Mostu je napravljena nova Hamza begova dzamija koja je dobila ime "Sanska ljepotica", zaista jedna od najljepsih dzamija u Unsko-Sanskom kantonu. Sanski Most je saobracajna veza za gradove Prijedor, Kljuc(anes, ale), Bosanska Krupa. U Sanskom Mostu se nalazi jedna od modernih drvnih tvornica "Sipad Sana" koja je u svoje vrijeme imala najmodernija postojenja u BiH, dok je vec danas poslije rata u ekonomskoj krizi ova tvornica usporila sa radovima. Sirenje grada ne predstavlja problem jer je sanska dolina jako prostrana. Po popisu stanovnistva iz 1998 godine Sanski Most je imao 70.000 stanovnika. U ovaj broj se uracunavaju i protjerana lica iz bliznjih gradova.
avatar
::M-e-d-y::
Ljiljan
Ljiljan

Število prispevkov : 947
Age : 29
Location : city park :P
Registration date : 05/06/2008

Poglej uporabnikov profil

Nazaj na vrh Go down

Re: ovo je moj grad

Objavlja  ::M-e-d-y:: on Čet Jul 17, 2008 7:32 pm

evo još neke slike što su povezane sa mojim gradom:

ovo vam je vodopad na rijeci Blihi:


Hrustovačka pečina:


Banja ilidza:


in še slika diskoteke camel kjer js žuram kadar sm v bih ni kej huda je
avatar
::M-e-d-y::
Ljiljan
Ljiljan

Število prispevkov : 947
Age : 29
Location : city park :P
Registration date : 05/06/2008

Poglej uporabnikov profil

Nazaj na vrh Go down

Re: ovo je moj grad

Objavlja  ZEVS on Čet Jul 17, 2008 7:41 pm

Nek si Camel ubacila, to je centar uživancije u Sanskom Mostu
Najboljo mjesto za veselje, ma da ima jos par kafica, koji su dosta popularni, al nisu ko Camel...... jedva cekam da opet idem

ZEVS
Volim da komentarišem
Volim da komentarišem

Število prispevkov : 20
Age : 28
Location : Tamo negdje daleko....
Registration date : 10/06/2008

Poglej uporabnikov profil

Nazaj na vrh Go down

Re: ovo je moj grad

Objavlja  Aluka on Sob Okt 11, 2008 2:25 am

Evo nešto i omom KOZARCU;

GEOGRAFIJA:
44 stepeni 48 minuta sjeverne geografske sirine i 14 stepeni 30 minuta istocne geografske duzine. Kozarac se nalazi na 229 metara nadmorske visine. Prosjecna godisnja temperatura iznosi 12 stepeni celzijusa. Simbol Kozarca, Kozaracki Kamen nalazi se sjevernozapadno od Kozarca na nadmorskoj visini od 659 metara I dominantna je tacka vise cijele kozaracke regije. Pogled sa Kamena je fenomenalan i pokriva Kozarac, Prijedor a po dobrom vremenu vidi se i grad Banja Luka.

Udaljenosti:
Kozarusa 2 km
Kamicani 3 km
Trnopolje 6 km
Prijedor 12 km
Banja Luka 44 km

Nacionalni park Kozara (Mrakovica) 12 km

Kozarac lezi na regionalnom putu broj 4 (E761).

Dijelovi:
Carsija (Ulica Marsala Tita, M. Vrhovca, Prvomajska itd),
Krkici (Omladinska do Crvenog mosta, Mladena Stojanovica),
Kalata (Ulica Rade Kondica, Omladinska nakon Crvenog mosta I okolina),
Ograde (Partizanska ulica, Ulica Hasana Husidica),
Stari Grad (Kemala Kljucanina, Sarajevska),
Mutnik (Marsala Tita nakon stare skole, Branka Copica, E. Zaimovica, Beogradska, Planinarska),
Dera.

MALO HISTORIJE;
1334: U zaseoku Mahmuljini u blizini danasnjeg Kozarca postoji crkva Svetog Martina.

10 februar 1360: Na ovaj dan se prvi put spominje Kozarac, tada sjediste Sanske zupe. Iz ovog podatka se vidi da je Kozarac stariji od Prijedora i Banja Luke, koji se prvi put spominju 1757 odnosno 1494 godine.

1415: Vladar Kozarca je do ove godine Vuk Denzic. 1415 godine on kralju Sigismundu poklanja Kozarac, kojeg ovaj 1435 godine, na ime duga, predaje knezu Ivanu Blagajskom.

1463: Otomanska imperija zauzima Bosnu. Kozarac do 1518 ostaje izvan Otomanske Imperije. Iz tog doba spominje se jaka utvrda povrsine od oko 2000 kvadratnih metara. Nemarom vlasti i stanovnistva ostataka ove utvrde vise nema. Jedino sto je ostalo je danasnje ime cetvrti gdje je utvrda (djelimicno) nalazila, naime Stari Grad.

1518: Turska zauzima Kozarac, koji je od sada samo jedan od brojnih utvrda na sjevernoj granici. Turska poduzima podhvat izgradnje nove utvrde, ciji se ostatci i danas mogu vidjeti u centru Kozarca.

1687: Kostajnica pada pod Austrougarsku, veliki dio njenog stanovnistva se seli u Kozarac, koji postaje sjediste kapetanije. Kapetanije su lokalne institucije, tipicne za ovaj dio Otomanske Imperije. Kozarac je, do njihovog ukidanja (vidi dole) imao pet kapetana:

Mustafa (do 1730), Murat (1730- ± 1760), Omer (±1760-1798), Mustafa I zadnji kapetan, Mehmed-beg. Posljednji kozaracki kapetan je umro 1859 godine I njegov mezar se jos uvijek nalazi u centru Kozarca, preko puta Mutnicke dzamije. Do 1930 godine ulaz na mezarje krasila je tabla sa tekstom: “dobrom Mehmed-begu, kapetanu Kozarca”.

1736: utvrda u Kozarcu dobija vazan odbranbeni status i biva prosirena. Ove godine se gradi i Kozaracka kula, koja i danas dominira Kozarcem. Tvrdjava se siri na 15.000 kvadratnih metara, nepravilnog je oblika i opasana je zidovima visine 4 i sirine 1 metar. Na sve cetiri strane se gradi ulaz u grad, a u centru se izgradjuje Gradska dzamija. Jedini odbranbeni bastion sacuvan do danasnjih dana je onaj u Ulici Marsala Tita, gdje se prije 1992 godine nalazio ugostiteljski objekat “Basta”.

1835: Reformama u Otomanskoj Imperiji ukidaju se kapetanije a umjesto njih nastaju muselimluci. U pogledu moci, vlasti i privilegija muselimluci ne uopste ne mogu porediti sa kapetanijama. Na ovaj korak u Krajini se dize ustanak, koji brzo biva ugusen.

1839: Turska drzava je presla svoj zenit i naslucuje se njen kraj. Kozaracka tvrdjava gubi svoj status ( I samim tim I posadu) i biva prepustena zubu vremena.

1851:Ponovo se dize ustanak u Krajini. Pod kontrolom ustanika nalaze se Cazin, Bihac, Bosanski Petrovac, Kulen-Vakuf, Bosanka Krupa, Bosanski Novi, Sanski Most, Jajce, Stara Gradiska I Banja Luka. Kod Jajca ustanike, na putu za Travnik, sjediste vezira Bosanskog, zaustavlja Omer Pasa Latas, koji vec 6 aprila zauzima Banja Luku. Iz ovog grada on krece prema Kozarcu za odlucnu bitku sa ustanicima, 7 aprila 1851 godine. Linija odbrane kod Kozarca popusta brzo I borba se seli u centar grada (nakon bitke Omer Pasa Latas prebiva na jednom proplanku vise Kozarca, koji se danas zove Pasini konaci). Ipak, prije ovoga on, iz osvete, pali Kozarac. Sa Kozarackog Kamena Omer Pasa Latas 1851 godine uziva u ovom monstrouznom prizoru, koji se od tada ponovio samo 1992 godine. Ovo unistenje ostavlja svoje oziljke.

6 septembar 1878: Bez otpora, “saptom” Kozarac pada pod Austrougarsku. Njegov polozaj, u administrativnom I vojnom pogledu drasticno opada.

1963: Kozarac gubi status opstine I podpada pod opstinu Prijedor.

1 mart 1992: Narod Kozarca masovno se izrazava za nezavisnost Bosne I Hercegovine.

30 april 1992: Agresor preuzima kontrolu nad Prijedorom I vecim dijelom opstine. Pored prijedorskog sela Hambarine samo Kozarac ostaje slobodna teritorija u ovom dijelu Bosanske Krajine.

Maj 1992: Bivsa JNA zauzima Hambarine. Pocetkom mjeseca Kozarac biva odsjecen od svijeta. Autobuske linije za I kroz Kozarac su prekinute ili rerutirane, dok je telefonski saobracaj moguc samo na podrucju centrale Kozarac. Pocinje sa radom amaterska radio stanica Radio-Kozarac. 11 maja na sastanku vlasti tri mjesne zajednice, Kozarac, Kamicani I Kozarusa u Osnovnoj skoli “Rade Kondic” u Kozarcu donosi se odluka o osnivanju opstine Kozarac.

24 maj 1992, 14: 15: Sa svih pozicija oko Kozarca pocinje granatiranje. Dva dana kasnije padaju Kozarusa I Kamicani, a dan kasnije I Kozarac, cime nestaje zadnja slobodna teritorija. Za ovo vrijeme na Kozarac je palo oko 25000 granata i nekoliko raketa tipa zemlja-zemlja. Narod Kozarca se transportuje u logore smrti I Kozarac postaje svoje visegodisnje postojanje kao sablasni grad, koji ce biti sve do 1997 godine, kada pocinje povratak njegovih stanovnika.

Agresor mijenja ime grada u Radmilovac, po jednom od vodja vojske koji je izgubio zivot pri napadu na Kozarac. Ovo ime se odmah nakon prvih povrataka brise zahvaljujuci odlicno organizovanom povratku.

Danas je Kozarac dokaz ljubavi Bosanaca prema svojim rodnim mjestima. U medjuvremenu broj stanovnika raste, ekonomija raste i broj nezaposlenih se znatno smanjuje. Poznat je po tome da iz drugih dijelova BiH ljudi nalaze radna mjesta u Kozarcu.

Škola je obnovljena te djaci pohadjaju Osnovnu školu KOZARAC, izgradjeno je mnogo ugostiteljskih i trgovackih te zanatskih objekata.

Radi se na rekonstrukciji infrastrukture te izgradnji i obnovi rekraacionih mjesta.

Evo i nešto zanimljivih slika:
http://www.kozarac.com/site/modules.php?name=Gallery&file=details&image_id=4729
avatar
Aluka
Ne mogu bez foruma
Ne mogu bez foruma

Število prispevkov : 580
Age : 31
Location : Šentvid
Registration date : 09/06/2008

Poglej uporabnikov profil

Nazaj na vrh Go down

Re: ovo je moj grad

Objavlja  Sponsored content


Sponsored content


Nazaj na vrh Go down

Poglej prejšnjo temo Poglej naslednjo temo Nazaj na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne, ne moreš odgovarjati na teme v tem forumu